.  
.  
.  
.
PRAVOSLAVNA
SRPSKA 
 EPARHIJA
TEMIŠVARSKA
U RUMUNIJI
.
    
 matična str. 
 sadržaj
 istorija
 manastiri 
 crkve
 književnost 
 izložba
 veze
   pošta
.
 rumunski
 engleski
 
 
  
 .
.
SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE U RUMUNIJI
  
  
      
      
    Đir

       Naziv mesta: Đir (zvanični naziv: Giera) 
       Stanovništvo: 678 stanovnika, od čega Srba 94 (13,86%) 
       Administrativni položaj: Selo, sedište istoimene opštine u Timiškoj županiji 
       Geografski položaj: Mesto leži u Tamiškoj ravnici, na oko 70 km jugo-zapadno od Temišvara, između Tamiša i Brzave. 
       Veze: Železnicom Đir je povezan sa Čakovom, odakle postoji železnička pruga i asfaltni put za Temišvar, a asfaltnim putem sa Detom, odakle takođe postoji železnička i drumska veza za Temišvar. 
       Adresa crkve: 1935 Giera, Judeţul Timiş, România 
       Hram crkve: Praznik Vaznesenja Gospodnjeg (Spasovdan) 
       Autori ikonostasa: (Pregrada je zidana); zografi Georgije Petrović i Mihail Nikolajević 
       Tematski sadržaj ikonostasa: na carskim dverima - Blagovesti i evanđelisti; prestone ikone - Sveti Nikola, Bogorodica, Spasitelj, Spasitelj; centralna ikona - Spasitelj sa Bogorodicom i Svetim Jovanom, bočno sa obe strane apostoli; u luku - tematski sklop Raspeća. 
       Autor zidnog slikarstva: Nema zidnog slikarstva 
       Drugi poznati umetnici:  D. I. Petrović, autor celivajućih ikona 
       Kratak istorijat gradnje i obnove: Letopis Đira počinje sa 1322. godinom, sveštenik je u mestu zapisan 1767, ali je crkva izgrađena pre 1753. od pletera, pokrivena šindrom i snabdevena zografskim živopisom. Iako malena i slabašna, ta crkvena građevina ušla je i u naš vek. Nalazila se u dvorištu sadašnjeg parohijskog doma; mesto gde je bio oltar obeleženo je piramidom sa krstom pri vrhu.  
    Sadašnja crkva zidana je od pečene cigle 1912. godine. 
       Sadašnje stanje crkvenog objekta: Crkva je jednobrodna građevina nesrazmernih  dimenzija: dužine svega 12, širine 8 m, zasvođena daskama; krov je visok i na istoku se spušta u polukrug kao da bi da zasvodi oltar, ipak sav ostaje nad lađom, a oltar poligonalnog oblika kao da je dozidan i nespretno vezan za celinu. Toranj je na spoljnim stubovima uz zapadnu fasadu, obrazujući sa njom otvoreno predvorje. Oltarska pregrada se sastoji od svega četiri zidana stuba na koja su postavljeni delovi starog, ukusno rezanog i slikanog ikonostasa, preneti iz stare crkve; petnaestak ikona na njemu potpisali su zografi Georgije Petrović i Mihail Nikolajević 1753. i 1755. godine. Nekadašnje prestone ikone, iz kičice istih autora, razmeštene su po zidovima; nažalost, one su "popravljane" od nepoznatog lica 1852-1853. godine (o čemu postoji zapis na svakoj), i time znatno oštećene i hromatski deformisane.  
       Značajne pokretne umetničke vrednosti i kulturno-istorijske znamenitosti: U tornju su smeštena dva zvona. Crkvene knjige većinom su iz XVIII i XIX veka.  
    Celivajuće ikone, rad su D.I.Petrovića i pripadale su novosadskoj Sabornoj crkvi; većina ima na poleđini upisano ime novosadskog ktitora, a datirane su od 1855. do 1868. godine. 
       Na zapadnoj fasadi stoji spomen-ploča sa imenima Srba meštana poginulih u svetskim ratovima. 
       Proslavljanje hramovne slave prenosi se na praznik Silaska Svetoga Duha. 
       Sveštenik: Mesto paroha je upražnjeno; crkvu opslužuje paroh čakovački.    Bogosluženja se održavaju naizmenično u Điru, Čakovu i Tolvadiji.  
       Ostale crkve u mestu: Rimokatolička crkva. 
     
     

              Autor: Stevan BUGARSKI
 
 
.  
.  
.  
 

    
 All contents copyright © 1999. All rights reserved.