Legat dr Dušana Petkovića

Dr Dušan L. Petković (Đenovići, 29. 01. 1918 - Kotor, 12. 07. 1986)

U Gradskoj biblioteci i čitaonici Herceg-Novi 19. 10. 2002. godine priređeno je Sjećanje na dr Dušana Petkovića, dobrotvora Biblioteke.

Početkom 1983. godine "iz tuđine" iz Boke od Riaćuela u svoju Boku Kotorsku vratio se Dr Dušan Petković. Mogu li riječi dočarati žal za zavičajem, korijenima, porodičnim ognjištem, ili se žal samo osjeća u pogledu, u potrebi da se iz zavičaja ponese grumen zemlje ili komad sive stijene, ili u želji da, kada se već nije moglo živjeti, u zavičaju nađe vječni počinak.

Povratak iz tuđine za mnoge je ostvarenje životnog sna, ali i potreba da se zavičajnoj "riznici" da makar mali doprinos u vidu stvaralaštva u najširem smislu ili pak u vidu donacije. Dr Dušan Petković podario je svom zavičaju i jedno i drugo. U njegovoj poeziji, poetski najimpresivnije su upravo zavičajne pjesme, ali veoma je impresivan i legat od 5 500 knjiga na stranim jezicima. Ne smijemo zaboraviti ni značajan novčani iznos (5 000 $) od kojih je još 1990. godine kupljen prvi računar i zahvaljujući toj donaciji Gradska biblioteka i čitaonica Herceg-Novi bila je prva narodna biblioteka u Crnoj Gori koja je uvela automatsku obradu bibliotečkog materijala.

Samo jak motiv mogao je pokrenuti takvu bibliofilsku strast koja je kreirala sadržaj legata. Motiv je više nego jasan. To je želja da se za zavičaju pribavi nešto dragocjeno, raritetno, originalno, značajnije od svih materijalnih dobara, a to je knjiga, po riječima Gorkog "najsloženije i najvažnije čudo koje je čovječanstvo stvorilo na putu progresa i sreće". Naš utisak poslije dugotrajne bibliografske obrade, jeste da je legator kupovao raritete, dela referensnog sadržaja, zatim dela iz raznih oblasti nauke i znanja, naročito religije, umjetnosti i istorije. Ipak, lična Petkovićeva interesovanja dala su pečat sadržaju legata.

Prema Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji, struktura legata je sledeća: opšta grupa 164 publikacije, filozofija 113, religija 167, društvene nauke 1067, prirodne nauke 40, primijenjene nauke 170, umjetnost 212, književnost, lingvistika i filologija 1367, geografija, istorija, biografija 2112 publikacija. Zastupljene monografske publikacije pisane su na više od 20 jezika i to: na njemačkom 73, ruskom 103, engleskom 333, italijanskom 674, francuskom 1992, a na španskom 2362 publikacije. Kategoriju stare i rijetke knjige čine izdanja starija od 1867. godine, a u legatu ih ima 619.

Najstarija knjiga je kritičko izdanje Petrarke autora Alesandra Velutela, štampana u Veneciji 1550. godine. Zatim slijedi knjiga teologa Lodavika Granatenzisa "Silva locorum ljui freljuenter in concinibus occurrere solent" štampana 1586. godine. Iz 1588. godine je prilog istoriji pape Siksta V "Delle glorie di Sisto Quinto". Interesantan je i francuski prevod "Don Cichote" štampan 1681. godine, ali i delo "De urbibus" Stefana Bizantinija, štampano 1694. godine. Od naslova iz 18. v. izdvajamo Tacitove anale pariško izdanje u dva toma 1786. godine, zatim sabrana dela francuskog filozofa iz kruga enciklopedista Helvecijusa, takođe štampana u Parizu 1795. godine. Jedina rukopisna knjiga u legatu je "Provincia de Madrid" na španskom jeziku iz druge polovine 18. v. Tu je i Volter štampan u Amsterdamu 1788. godine, kao i "Biblia sacra" štampana u Madridu 1799. godine. Iz 19. vijeka izdvajamo pariška izdanja Monteskjea "Consideration sur le causes de la grandeur des Romains et de leur decadence" (Uzroci veličine i pada Rimljana) i Horacijeva djela "Art poetiljue" i "Opera" štampana 1885. i 1823. godine.

Kao doktora istorijskih nauka dr Petkovića su interesovale velike istorijske teme i ličnosti, prvenstveno istorija Francuske i Napoleon I Bonaparta (1769-1821). Samo rutinskim pretraživanjem elektronske baze legata nalazimo 297 bibliografskih jedinica čija tema je Napoleon, što potvrđuje istraživačku opsjednutost legatora Napoleonom.

Svaka knjiga znalački i brižljivo je birana, pri čemu legator očigledno nije žalio ni novca ni truda.

Samo površan pogled na zaista impozantan broj knjiga, zastupljene naslove, godine izdanja kao i činjenica da su u pitanju publikacije uglavnom na španskom, francuskom, italijanskom, ali i njemačkom i engleskom, pomalo nas je plašila. Sadržaj legata dr Dušana Petkovića, od kojeg i bibliofilima zastaje dah, za bibliotekara je poseban profesionalni izazov. Upravo tako smo i prišli ovom poslu. Na stručnim poslovima bibliografske obrade bili su angažovani bibliotekari: Biljana Ivanović, Veselin Pestorić i Nevenka Mitrović. Legat je obrađen po decidnim međunarodnim standardima, što znači uz primjenu ISBDM, UDK sistema i detaljne predmetizacije. U prvoj fazi radili smo klasične lisne kataloge: autorski, stručni i predmetni sa velikim brojem uputnih i analitičkih listića, što podrazumijeva izradu više od 20 000 kataloških listića. Na ovim poslovima bila je angažovana i Katarina Lazarević, knjižničar. Kasnije, kada smo dobili računar i adekvatan program za automatsku obradu bibliotečkog materijala pristupili smo automatizaciji klasičnih kataloga.

Primijenjen je softverski sistem CDS/ISIS aplikacija BIBLIO sa mogućnošću ravnopravnog korišćenja ćiriličkog i latiničkog pisma, što je u našoj djelatnosti veoma važno. To je UNESKO-ov standardizovani program usaglašen sa metodologijom Generalnog informacionog programa na međunarodnom nivou koji je zastupljen u narodnim bibliotekama preko 130 zemalja sa različitim jezičkim verzijama. Ima više prednosti u odnosu na ostale programe. U slučaju obrade legata, potenciramo izvanredne mogućnosti pretraživanja i mogućnost publikovanja materijala iz elektronske baze, jer program podrazumijeva automatizovani raspored građe prema želji i potrebama kao i izradu svih potrebnih registara.

U skladu sa pravilima smještaja legata knjiga, i ovaj legat smješten je u posebnom depou. Smještaj građe na policama je prema Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji, a za ovu varijantu smještaja odlučili smo se kako bi građa iz pojedinih oblasti bila objedinjena.

Na posao koji smo obavili veoma smo ponosni, jer po ocjeni naših kolega to je poduhvat i za brojniju ekipu bibliotekara specijalista.

A sada bih Vašu pažnju skrenula i na onu drugu stranu medalje, koja na žalost nije tako sjajna. Naime, značajan postotak legata čine publikacije starije od sto godina, za koje znamo da su i prije dopremanja u Herceg-Novi bile neadekvatno magacionirane, što upućuje na fizičko stanje publikacija. Po mišljenju kolega iz konzervatorske radionice Zavičajnog muzeja Herceg-Novi, neophodno je što prije preduzeti mjere zaštite, djelimično konzervacije, a kod značajnog dijela knjiga iz kategorije stare i rijetke knjige neophodno je stručno intervenisati na povezu.

Napomenuli smo da je legat izazov za bibliotekara, ali još više za naučnog radnika i istraživača. Na žalost, nije promovisan pa je ostao gotovo sakriven od naučne javnosti. Vjerujemo da će i ovo veče biti u funkciji njegove afirmacije. Međutim, pravi način da legat bude dostupan naučnoj javnosti, a samim tim i naučno valorizovan, jeste objavljivanje kataloga legata. Obzirom na obim (5 500 bibliografskih jedinica) i zaista detaljnu stručnu obradu koja podrazumijeva registre (autora, naslova, izdavača i predmetni) potrebno je planirati dvotomnu ili čak trotomnu publikaciju. Za realizovanje ovog dijela posla nedostaje samo finansijska potpora, jer iz elektronske baze podataka na efikasan način moguće je uraditi raspored građe, registre i pripremu za štampu.

Znamo da je to naš dug prema pok. Dušanu Petkoviću, koji ćemo do kraja odužiti kada neko i iz Argentine, posredstvom INTERNETA, bude mogao da zaviri u Petkovićev legat na našem sajtu.

// Zemlja / Povijest / Ljudi / Duhovnost / Umjetnost //
[ Promjena pisma | Pretraživanje | Mapa Projekta | Kontakt | Pomoć ]

© 2001-2003. "Projekat Rastko - Biblioteka srpske kulture na Internetu"; Tehnologije, izdavaštvo i agencija "Janus"; kao i nosioci pojedinačnih autorskih prava. Nijedan dio ovog sajta ne smije se umnožavati ili prenositi bez prethodne saglasnosti. Za zahtjeve kliknite ovdje.