Prof. dr Darko Antović

Bio-bibliografija Filipa J. Kovačevića

Biografija

Filip J. Kovačević, klasičan filolog, vrstan poznavalac njemačkog, francuskog, italijanskog, ruskog i arapskog jezika, jedan je od naših najobrazovanijih ljudi XIX vijeka. Njegovo djelovanje je ostavilo značajnog traga u oblastima prosvjete, književnosti, izdavačke djelatnosti, bibliotekarstva, arhivistike, prevodilaštva, pozorišnog života i to na području ondašnje Crne Gore, Boke Kotorske, Srbije, Austrougarske carevine i šire.

Rodio se u Grblju u selu Prijevor 14. novembra 1859. godine^[1].

Otac Jovo je bio zemljoradnik, odnosno kako se u matičnim knjigama toga vremena obilježavalo "težak" i pomorac. Poticao je iz svešteničke porodice^[2]. Filipova majka je bila Stane, rođena Boreta iz Majina, sela pored Budve.

Osnovnu školu je završio u Budvi. O tome govori sam Filip u molbi koju je 4. avgusta 1887. godine uputio Ministarstvu prosvjete i Crkvenih dela na Cetinju^[3] u kojem kao dokaz navodi da posjeduje "...završnu svjedodžbu Osnovne škole u Budvi...". Ovaj podatak na neki način osporava, odnosno dopunjuje navode nekih autora koji iznose da je osnovnu školu učio u Lastvi. Možda bi se najispravnije moglo zaključiti da je osnovno školovanje započeo u Lastvi Grbaljskoj^[4], a završio u Budvi.

Klasičnu gimnaziju završio je u Kotoru školske 1880/81. godine^[5].

Pored njegovog školovanja u Kotoru značajan je podatak iz tog vremena da je on jedan od osnivača i članova ilegalne đačke družine "Branko Radičević". Pored njega najaktivniji članovi ove družine su bili: Ljuba Jovanović, Božidar Perazić, Filip Kovačević, Danilo Živaljević, Petar J. Sundečić, Vaso Franičević, Antun-Tonči Fabris, Vladimir Budisavljević i Andrija Rađenović"6.

Članovi ove đačke družine su učestvovali u svim javnim aktivnostima protiv austrijske vlasti i uzimali aktivnog i zapaženog učešća na svim rodoljubivim priredbama koje su se u to vrijeme održavale u Kotoru. Pored ostalog Filip Kovačević, Danilo Živaljević, Petar Sundečić i Ljubo Jovanović su izveli 1877. godine na sceni Kotorskog pozorišta odlomke iz "Gorskog vijenca" Petra Petrovića Njegoša^[7]. Ovo je jedan od prvih prikaza ovog velikog dramskog epa na našim područjima, pa i mnogo šire. Od tada kod Filipa Kovačevića teatar je bio predmet njegovog stalnog interesovanja.

Na Univerzitetu u Beču Filip je počeo studirati prava, zatim medicinu, da bi na kraju studije zaključio sticanjem "završne svjedodžbe apsolviranih filozofičnih-pedagoških nauka na Bečkom sveučilištu", kako iznosi u jednoj molbi^[8] iz 1887. godine, i to na grupi za klasičnu filologiju^[9].

Iz vremena studiranja u Beču najznačajnije su dvije aktivnosti Filipa Kovačevića i to pokretanje omladinskog lista "Primorac" 1883. i 1884. godine, kao i izdavanje njegove prve zbirke pjesama "Srpstvo".

On je na Cetinju 1884. godine i tu ostaje sve do 1902. kada ga napušta i u Crnu Goru se vraća tek oko balkanskih ratova i to u Podgoricu.

Ovaj relativno dug period boravka na Cetinju je period koji je u životu Filipa Kovačevića bio vrijeme njegovog najvećeg angažovanja u najsrodnijim oblastima djelovanja toga vremena: u prosvjeti – kao profesor Cetinjske gimnazije (od 1. septembra 1884. godine do 12. novembra 1900. god.)‑ i član prosvjetnih komisija; u izdavačkoj djelatnosti – kao književnik, saradnik, urednik tadašnjih crnogorskih časopisa, prevodilac i drugo; u štamparstvu – kao jedan od upravnika Državne štamparije (1897-1900); u bibliotečkoj djelatnosti – kao prvi državni bibliotekar tadašnje Crne Gore (1896) i pisac prvih pravila za rad biblioteka (1899); u muzeju – kao prvi kustos (1896); u arhivistici – kao pisac prvih pravila za uređenje Državnog arhiva i Uputstva za primjenu tih pravila (1895); u pozorištu i scenskim aktivnostima – kao glumac, pisac, organizator, i drugo.

Iz Crne Gore odlazi u Egipat gde je bio na službi u Mješovitoj komisiji u Aleksandriji^[10].

Iz Egipta se vraća poslije juna 1904. godine i to u Beograd^[11].

Dalji životni i radni put Filipa Kovačevića vezan je za Srbiju i to kao profesor u užičkoj i kragujevačkoj gimnaziji.

Najvjerovatnije da je Filip Kovačević otpočeo sa radom već od 1904. godine u užičkoj Realnoj gimnaziji i to kao profesor stranog jezika. Međutim, iz izvora nismo mogli da saznamo koji je tačno strani jezik predavao. Pretpostavljamo da je to neki od klasičnih jezika ili možda francuski jezik, koji je kasnije predavao u gimnaziji u Podgorici.^[12].

U užičkoj gimnaziji svoj posao profesora završava, po svoj prilici, školske 1909/10. godine.

Iz vremena boravka u Užicama Filip Kovačević je takođe prisutan u književnoj i izdavačkoj djelatnosti.

Poslije odlaska iz Užica on nastavlja svoju profesorsku karijeru u gimnaziji u Kragujevcu. Zabilježeno je da je predavao latinski jezik u kragujevačkoj gimnaziji od 2. oktobra 1910. do školske 1913/14. godine^[13].

Nismo u mogućnosti da precizno odredimo vrijeme njegovog tačnog odlaska iz Kragujevca, kao ni dolazak u Podgoricu, gde je poslije Kragujevca radio. Ima navoda koji govore da se iz Kragujevca prvo vratio u Boku, a drugi opet ističu da se prije Balkanskog rata vratio u Crnu Goru i bio profesor u Podgoričkoj gimnaziji.

Napušta Srbiju i vraća se nazad kraju u kojem je ranije živio^[14]. Najvjerovatnije po njegovoj molbi, već 1912. godine dozvoljeno mu je da privatno predaje đacima Podgoričke gimnazije 2 do 3 časa nedjeljno italijanski, francuski ili njemački jezik^[15].

Tu, u Podgorici, zatekao ga je I svjetski rat i austrougarska okupacija.

Škole u vrijeme okupacije nisu radile do kraja 1917. godine. Međutim, u Podgorici je kod roditelja postojalo raspoloženje da se djeca školuju privatno. Radi toga su angažovani profesori Filip Kovačević, Milan Galogaža i Kosta Kostić, kao i nekoliko studenata da bi se izvodila nastava. Učenici su bili uredni u pohađanju predavanja, ali je primijećeno da je "nastava bila nepotpuna i neredovna". I pored toga Ministarstvo prosvete Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca je poslije 1918. učenicima priznalo razrede kao da su ih završili redovno u državnim gimnazijama^[16].

Poslije rata od 1919. godine profesor je u Podgoričkoj gimnaziji.

Već 1921. godine on je penzioner^[17] u Kotoru. Penzionerske dane provodi u gradu u kome je započeo svoje školovanje u gimnaziji i svoj intenzivan i angažovan životni put u prosvjetu, književnost, pozorišni svijet i ostale aktivnosti kao jedan veoma angažovani kulturni poslenik svoga vremena.

Penziju nije uživao dugo jer već naredne 1922. godine umire u Kotoru i sahranjen je u njegovom rodnom Prijevoru 8. maja iste godine, a da mu se danas na malom seoskom groblju ne može naći grob, pa čak ni pomen njegovog imena.

Za ovu priliku odlučili smo da damo bibliografiju radova, skroman doprinos podsjećanju na Filipa Kovačevića, velikog i zaslužnog čovjeka iz Boke, danas skoro zaboravljenog.

Bibliografija

1876.

Kovačević, Filip J.: Žalospjev za M. Brajkovićem, Kotor, 1876.

1879.

Kovačević, Filip J.: Kitica cvijeća za uspomenu L. M. D. – Glas Crnogorca, Cetinje, 8/1879, 38.

1881.

Kovačević, Filip J.: Bogu. Molitva zrela momka. Pozdrav Crnoj Gori. – Glas Crnogorca, Cetinje, 10/1881, br. 32.

1882.

Kovačević, Filip J.: Đuru Daničiću. – Javor, Novi Sad, 9/1882, br. 47.

Kovačević, Filip J.: Na mjesečini. B. P. ... ću. – Glas Crnogorca, Cetinje, 11/1882, br. 36.

Kovačević, Filip J.: Pjesnik i đorda. – Glas Crnogorca, Cetinje, 12/1882, br. 6.

1883.

Kovačević, Filip J.: (Hiljadu sedamsto osamdeset treća) 1873-1883. Prigodnica za "stogodišnjicu prve Dositejeve knjige", – Spomenica srpskog akademskog društva "Zora" u Beču povodom prve knjige Dositeja Obradovića, 1883, 39-41.

Kovačević, Filip J.: Srpstvo, Beč, 1883.

Kovačević, Filip J.: Iz drame "Karađorđe", Po Šileru napisao Filip J. Kovačević, Mjesto priloga, Primorac, Beč, 1/1883, 1.

Kovačević, Filip J.: Iz drame "Karađorđe", Čin I, Primorac, Beč, 1/1883,2; 2/1884, 1, 2,3.

Kovačević, Filip J.: Njegovom visočanstvu viteškom knjazu Nikoli I (Prigodom njegovog povratka sa carevog krunisanja). – Glas Crnogorca, Cetinje, 12/1883, br. 26.

Leopardi, Đakomo: "Italiji" (All’Italia), prevod Filipa J. Kovačevića, Slovinac, Dubrovnik, VI, 1883, 3, str. 33-34.

1884.

Gete, Johan Volfgang: Nemilosrdna pastirica, (Preveo) Filip J. Kovačević, Crnogorka, Cetinje, I/1884, br. 42.

Gete, Johan Volfgang: Lini, (Preveo) Filip J. Kovačević, Crnogorka, Cetinje, I/1884, br. 43.

Gete, Johan Volfgang: Nemilosrdni pastir, (Preveo) Filip J. Kovačević, Crnogorka, Cetinje, I/1884, br. 41.

Gete, Johan Volfgang: Pravo uživanje, (Preveo) Filip J. Kovačević, Crnogorka, Cetinje, I/1884, br. 39.

Gete, Johan Volfgang: Spasenje, (Preveo) Filip J. Kovačević, Crnogorka, Cetinje, I/1884, br. 40.

Kovačević, Filip J.: (Riječki grad), Crnogorka , Cetinje, I/1884, br. 33.

Kovačević, Filip J.: (Ganovo selo – Ganova voda), Crnogorka , Cetinje, I/1884, br. 34.

Kovačević, Filip J.: (Mirin grad), Crnogorka, Cetinje, I/1884, br. 33.

Kovačević, Filip J.: Gospodaru na Nikoljdan 1884. – Crnogorka, Cetinje, 1/1884, br. 43.

Kovačević, Filip J.: Luda. – Crnogorka, Cetinje, 1/1884, br. 36.

Kovačević, Filip J.: Na mjesecu. – Crnogorka, Cetinje, I/1884, br. 44.

Kovačević, Filip J.: Pjesma na dvadesetpeti septembra, Crnogorka, Cetinje, I/1884, br. 33.

Kovačević, Filip J.: Slavuj, Crnogorka, Cetinje, I/1884, br. 34.

Pjerantoni-Manćini G.: Moja udadba. Pripovjetka, s italijanskog preveo Filip J. Kovačević, Crnogorka, Cetinje, I/1884, br. 33, 34, 35, 36, 37, 38.

Kovačević, Filip J.: Sokrat. Njegov život, karakter i nauka, Crnogorka, Cetinje, I/ 1884, br. 39, 40, 43, 45; II/1885, br. 4,5.

1885.

Eshil: Okovani Prometej. Eshilova tragedija. Po Volcogenu. Posrbio Filip J. Kovačević, Zeta, Cetinje, I/1885, br. 9, 10, 11, 12.

Hofman, Ernst, Teodor Amadeus: Violina iz Kremone. Iz pripovjedaka E. T. Hofmana. Preveo Filip J. Kovačević. – Zeta, Cetinje, I/1885, br. 15, 16, 17, 18, 19.

Kovačević, Filip J.: Čovjek, Crnogorka, Cetinje, II/1885, br. 21.

Kovačević, Filip J.: Jednoj Crnogorki, Crnogorka, Cetinje, II/1885, br. 4.

Kovačević, Filip J.: Jovan nije mogao živjeti. Priče iz svakidašnjeg života. (Po Mezeru), Crnogorka , Cetinje, II/1885, br. 25.

Kovačević, Filip J.: Lovćenu, Crnogorka, Cetinje, II/1885, br. 3.

Kovačević, Filip J.: Stara priča u nove stihove. "Ko ima uši da čuje – neka čuje"!. – Crnogorka, Cetinje, II/ 1885, br. 22.

Kovačević, Filip J.: Našljednikovo kolo, Pjesma crnogorske omladine, koja se pjeva kao: "Rado ide...", Crnogorka, Cetinje, II/1885, br. 23.

Kovačević, Filip J.: Nevesinjka, Cetinje, 1885.

Kovačević, Filip J.: Nevesinjka. U deset pjesama. Sastavio Filip J. Kovačević. Zeta, Cetinje, I/1885, br. 143, 14, 15, 16, 17.

Kovačević, Filip J.: Učiteljev raboš. Bilježi Filip J. Kovačević. Zeta, Cetinje, I/1885, br. 8, 9, 10, 11, 12, 13.

Kovačević, Filip J.: Utjeha pri oskudici novca, Crnogorka, Cetinje, II/1885, br. 24.

Kovačević, Filip J.: Sreća prosjaka, Crnogorka , Cetinje, II/1885, br. 19, 20, 21.

Napaljetkovine, Zeta, Cetinje, I/1885, br. 15, 18 (pretpostavlja se da je autor Filip J. Kovačević).

Pikard, (Lui Benoa): Sinovac kao stric. Šaljiva igra u tri čina. Pikardov original. Po Šilerovom prevodu posrbio Filip J. Kovačević, Crnogorka, Cetinje, II/ 1885, br. 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14.

Seraja, M.: Dva egstrema, /tvrdi se da je preveo s italijanskog Filip Kovačević/, "Crnogorka", Cetinje, 1885, br. 4, 5, 6.

1886.

Kovačević, Filip J.: Pero J. Sundečić i njegove pjesme, Glas Crnogorca, 1886, br. 15, 17, 18, 19 i 20.

1887.

Kovačević, Filip J.: Junačke srpske narodne pjesme iz zbirke Filipa J. Kovačevića. VI Osvajanje Varadina. – Glas Crnogorca, Cetinje, 16/1887, br. 43.

Kovačević, Filip J.: Junačke srpske narodne pjesme iz zbirke Filipa J. Kovačevića. VII Janković Stojan i Kovačina Ramo. – Glas Crnogorca, Cetinje, 16/1887, br. 44.

Kovačević, Filip J.: Junačke srpske narodne pjesme iz zbirke Filipa J. Kovačevića. VIIIJanković Stojan i dijete Alija; – XI ženidba Janković Stojana.- Glas Crnogorca, Cetinje, 16/1887, br. 45.

Kovačević, Filip J.: Srpske narodne pjesme, Ropstvo Kandića Lazara. (Iz zbirke Filipa J. Kovačevića), Glas Crnogorca, Cetinje, 16/1887, br. 5.

Kovačević, Filip J.: Srpske narodne pjesme. (Zbirka Filipa J. Kovačevića). Marko Kraljević sveti brata; Relja od Pazara i Krajinić Mujo; Pocerac Miloš i Mujo Ali-aga. – Glas Crnogorca, Cetinje, 16/1887, br. 23, 24.

Kovačević, Filip J.: Zemljopis za niže razrede srednjih škola. Napisao Augustin Dobrinović, gimnazijski ravnatelj u Kotoru. Prvi tečaj – počeci zemljopisa za I razred (Zadar, Brzotiskom "Narodnog lista", 1887. – Glas Crnogorca, 16/1887, br. 16.

1888.

Kovačević, Filip J.: Junačke srpske narodne pjesme iz zbirke Filipa J. Kovačevića. Osveta tri srpska serdara, Janković Stojan i Budalina Tale, Ženidba Novaković Grujice. – Glas Crnogorca, Cetinje, 17/1888, br. 7.

1889.

Kovačević, Filip J, F. J. K.: Dositheus Obradović, sin serbishen aufkldrer des XVIII. Jahrhunderts, von Dr. Milan Šević, Nausatz, Druck von A. Pajević, 1889, Nova Zeta, Cetinje, I/1889, br. 4.

Kovačević, Filip J.: Crte iz narodnog života od F. J. Kovačevića, Nova Zeta, I/1989, br. 4, str. 132-133, I, Striko Pero.

Kovačević, Filip J, F. J. K.: Sličice iz narodnog života. Napisao Ivan Vujić-Svetozarev. Biograd, 1889, Nova Zeta, Cetinje, I/1889, br. 4.

Kovačević, Filip J.: Kako ko hoće..., Nova Zeta, Cetinje, I/1889, br. 4.

Kovačević, Filip J.: Na dan punoljetstva Njegove svjetlosti Knjaza naš‑ljednika Danila, Himna, Nova Zeta, Cetinje, I/1889, br. 6.

Kovačević, Filip J.: Život, Nova Zeta, Cetinje, I/1889, br. 2.

1890.

Kovačević, Filip J.: Jedan list iz didaktike. – Prosvjeta, Cetinje, 2/1890, 4/5.

Kovačević, Filip J.: Mitološki riječnik, uređuje Filip Kovačević, Nova Zeta, 1/1890, broj 1, str. 24-27.

Kovačević, Filip J.: Na grobu njene svjetlosti knjaginjice Zorki Karađorđević, preseljene u vječnost 4. marta 1890, Prosvjeta, Cetinje, 1890, br. 3

Kovačević, Filip J.: Na jednom grobu, (povodom smrti Zorke Karađorđević), Glas Crnogorca, Cetinje, 1890, br. 12.

1892.

Kovačević, Filip J.: (Pokoj tebi, diko Crnogorko), – Grlica, Cetinje, IV/1892, 61.

Kovačević, Filip J.: Ko nema brata nema ni sreće; Ajka i Mujo. – Prosvjeta, Cetinje, 1/1892, br. 2.

Kovačević, Filip J.: Pokoj tebi, diko Crnogorko, Grlica, Cetinje, 1892, br. 61 ( povodom smrti knjeginje Zorke Karađorđević).

1893.

Crnogorska proslava. – Branik, 9/1893, 87, 1-2. Objavljen tekst pozdravnih govora naslijednika Danila i zdravica prof. Filipa J. Kovačevića i dr Ilije Vučetića.

Kovačević, Filip J.: Pokušaj jedne književne rasprave o djelu Pjesnik i vila od Nikole I, Državna štamparija, Cetinje, 1893.

Kovačević, Filip J.: Soko najvoliji djevojke; Poskočica. – Prosvjeta, Ce‑tinje, 1/1893, br. 5.

1894.

Petrović, Nikola I Njegoš: Skupljene pjesme od Nikole I, /predgovor Filip J. Kovačevič, Cetinje, 1894.

1895.

Aleksandar I, ruski car: Pismo Aleksandra I Petru I Svetome. Priopćio prof. Filip J. Kovačević, Luča , Cetinje, III/1895, br. 2.

Kastelveki, Rikardo: Meduzina glava, šaljiva igra u 5 činova, preveo Filip J. Kovačević, Luča, Cetinje, I/ 1895, br. 7/8, 9, 10, 11, 12.

Junački spomenik velikog Vojvode Mirka Petrovića Njegoša, (priredio za štampu Filip J. Kovačević), Cetinje, 1895.

Kovačević, Filip J.: (Pokoj tebi diko Crnogorko...), Luča, Cetinje, I/1895, 2, V-VI; Pjesma posvećena Stani Mirkovoj Petrović Njegoš, majci Knjaza Nikole.

Kovačević, Filip J.: Geometrija, udžbenika III-eg i IV-og razreda za crnogorske osnovne škole, napisali N. N. i N. N., Prosvjeta, Cetinje, VI/1895, sv. VIII(avgust), str. 455-456.

Kovačević, Filip J.: Lovćenu, Luča, Cetinje, I/1895, 7/8, str. 415-417.

Kovačević, Filip J.: Himna društva "Gorski vijenac", Luča, Cetinje, I/1895, 1, str. 13-14.

Kovačević, Filip J.: Latinska gramatika za školsku i privatnu upotrebu. I dio. I nauka o glasovima. II nauka o oblicima. III nauka o osnovama. Sastavio Vladimir Malina, Nastavnik I Beogradske gimnazije. Izdanje i štampa kralj. srps. drž. štamparija Beograd, 1894, Luča, Cetinje, I/1895, br. 1.

Petrović, Petar Njegoš: Ogledalo srpsko, /predgovor Filip J Kovačević, sadrži i Njegošev predgovor 1. izdanja, 2. izdanje, Cetinje, 1895.

Kovačević, Filip J.: Upustvo za uređenje Državne arhive, Arhivsko odjeljenje pri muzejima Cetinje, fond Nikola I, fascikla I, broj 39, Cetinje, 1895.

Kovačević, Filip J.: Način i srestva po kojijema će se izvršiti Upustvo za uređenje Državne arhive, Arhivsko odjeljenje pri muzejima Cetinje, fond Nikola I, fascikla I, broj 39, Cetinje, 1895.

1896.

Kovačević, Filip J.: Uzroci opadanja javnog morala. – Prosvjeta, Cetinje, 7/1896, br. 6, 7.

Kovačević, Filip J.: Nova kola od Nikole I-oga. Njeguško i Cetinjsko – Luča, Cetinje, 2/1896, br. 4.

1897.

Kovačević, Filip J.: A. Baldacci, Crnagora, memorio di un botanico. Bolog‑na. Detta Nikola Zanichielli (Cesare e Diac mo Zanichielli). 1897. 8°, 104. – Glas Crnogorca, Cetinje, 26/1897, 12.

Kovačević, Filip J.: Dangubice, Luča, Cetinje, III/1897, br. 7/8.

Kovačević, Filip J.: Na dan proslave dvjestagodišnjice sretnovladajuće dinastije Petrović-Njegoš. Na Cetinju, 2. januara 1897 u "Luči" (1896, broj 12), u "Glasu Crnogorca" (1897, br. 1), u "Našem dobu" (1897. broj 6) i u "Brankovom kolu" (1897, broj 4).

1898.

Kovačević, Filip J.: Predlog o ustrojstvu jedne državne knjižare, DACG, Ministarstvo prosvjete i crkvenih dela, 1898-46.

1899.

Kovačević, Filip J.: Pravila za unutrašnji red, rad i posluh u K. C. Državnoj Biblioteci na Cetinju. Arhivsko odjeljenje pri muzejima Cetinje, Cetinje, 1899.

1900.

Kovačević, Filip J.: Na grobu vojvode Đura Matanovića, Glas Crnogorca, Cetinje, 29/1900, 25.

Kovačević, Filip J.: Nova kola od Nikole I-oga. Čevsko i Bjeličko – Luča, Cetinje, 6/1900, br. 4.

1905.

Kovačević, Filip J.: Rimska kuća, Gimnazija u Užicu, Izveštaj o radu i učeničkom napretku u školskoj 1904-1905. godini, Užice, 1905.

1911.

Kovačević, Filip J.: Savjet, Zeta ( kalendar), 1911, 4/1911, 76.

1917.

Šubert: Znakovni jezik / preveo Filip J. Kovačević. – Cetinjske novine, 2/1917, 50,1-2; 52,1. – Potpis: Schubert.

1927.

Petrović, Petar Njegoš: Ogledalo srpsko, /predgovor Filip J. Kovačević, 5. izd. Beograd, 1927.

1 Matična knjiga rođenih za Goroviće, Bratešiće, Lastvu, Prijevor, Svinjišta, Skupština opštine Kotor, Matični ured, Mjesna kancelarija Radanovići. Na osnovu ovog podatka ispravili smo ranije citirane podatke vezane za godinu rođenja Filipa Kovačevića kod više autora koji navode kao godinu rođenja 1860. Navešćemo neke od autore i njihova djela:

Trifun Đukić, Pregled književnog rada Crne Gore od vladike Vasilija do 1918. godine, Narodna knjiga, Cetinje, 1951, str. 263. Dr Radoslav Rotković, Pregled crnogorske literature od najstarijih vremena do 1918. godine, Stvaranje, broj 4, Titograd, 1979, str. 633. Dr Miroslav Luketić, Crnogorski književni časopisi 1871-1891, Bibliografija, Cetinje, 1978, str. 185.

Dr Dušan J. Martinović, 160 godina Državne (nacionalne) biblioteke, Cetinje, 2001 (u rukopisu) i dr.

Dr Niko S. Martinović, Književni i naučni rad u Cetinjskoj gimnaziji 1881-1941, Spomenica Cetinjske gimnazije 1881-1961, Cetinje, 1962, str. 216.

Jedini izvor koji navodi tačnu godinu njegovog rođenja je leksikografska jedinica potpisana od strane autora P. Šoć i N. S. Martinović u Leksikonu jugoslovenskih pisaca, Matica srpska, Novi Sad, 1987, str. 339.

2 Pored njega, kako smo mogli da utvrdimo iz navedene matične knjige rođenih za Goroviće..., Jovo je imao još jednog sina Luku koji je rođen 18. oktobra 1872. godine,

takođe u Prijevoru, koji je proglašen umrlim 31. decembra 1950. rješenjem OB Kotor, br. posl. RS 484/03 od 1. marta 1994. godine, a prema Matičnoj knjizi umrlih Lastva, Prijevor..., Skupština opštine Kotor, Matični ured, Mjesna kancelarija Radanovići, tek. br. 3 za 1994. godinu.

3 Državni arhiv Crne Gore Cetinje (u daljem tekstu DACG Cetinje), Ministarstvo prosvjete i crkvenih poslova-Cetinje, 1887, br. 123.

4 Leksikon jugoslovenskih pisaca, Matica srpska, Novi Sad, 1987, str. 339.

5 Vojislav Boljević Vuleković, Gimnazija Stefan Mitrov Ljubiša 1865-1965, Kotor, 1973, str. 30.

6 Iz sjećanja Vukosave Živaljević, sestre Danila Živaljevića, objavljenih u radu: Maksim Zloković, Ilegalna đačka družina Branko Radičević u Kotoru, Boka, 6-7, Herceg-Novi, 1975, str. 241-250. Sestra Danila Živaljevića je priložila i fotografiju članova ove družine, kako saznajemo iz ovog rada, ali i pored upornih istraživanja nismo uspjeli da dođemo do ovog izuzetno interesantnog materijala.

U sjećanju prote Jovana Bućina, savremenika i člana đačke družine, saznajemo: "nekoliko starijih učenika kotorske gimnazije i svršenih gimnazista, a članova "Jedinstva" (misli se na Srpsko pjevačko društvo "Jedinstvo" u Kotoru), osnovaše u Kotoru tajno udruženje pod imenom "Branko Radičević" sa književnim i političkim svrhama. Vođa i duša tog udruženja bijaše pokojni Ljubo Lazarev Jovanović, kasniji srpski i jugoslovenski ministar, akademik i književnik". Objavljeno u: prota Jovan Bućin, Pregled rada Srpskog pjevačkog društva "Jedinstva" u Kotoru, Kotor, 1929, str. 39-40. Pored pominjanja Jovanovića treba reći da su kasnije članovi društva bili Živaljević Danilo pisac, kritičar i književni istoričar, jedan od osnivača Srpske književne zadruge u Beogradu kao i urednik časopisa "Kolo", Budisavljević Vladimir generalni konzul u Gracu, Rađenović Andrija predsjednik suda u Baru, a Petar je Sundečić ubrzo preminuo (20. januara 1884.) jer je već tada bio bolestan. Još kao đak on je u mnogim časopisima objavljivao svoje pjesme a njegov otac, pjesnik Jovan Sundečić, objavio je posmrtno izdanje Petrovih pjesama. I Filip Kovačević je posvetio svoje radove svome preminulom prijatelju i to u "Glasu Crnogorca" iz 1886. godine u brojevima 15, 17, 18, 19 i 20 pod nazivom "Pero J. Sundečić i njegove pjesme".

7 Ratko Đurović, Dramsko stvaralaštvo do 1941, Stvaranje, 1, Titograd, 1976, str. 112. Dr Darko Antović, Kotorsko pozorište u XIX vijeku, Podgorica, 1998, str. 157.

8 DACG Cetinje, Ministarstvo prosvjete i crkvenih poslova – Cetinje, 1887, br. 123.

9 Leksikon jugoslovenskih pisaca, Matica srpska, Novi Sad, 1987, str. 339.

10 Leksikon jugoslovenskih pisaca, Matica srpska, Novi Sad, 1987, str. 339.

11 Nikola Đonović se sjeća svog susreta sa Filipom po njegovom povratku iz Egipta. Ovaj susret je bio u Beogradu, negdje 1904. godine. On navodi da mu je njegov "uvaženi profesor" na pitanje kuda je sve bio, odgovorio na Fipov svojstven način "Bio sam u zemlji gdje smrt o životu priča, video sam Keopsovu piramidu i jahao na svingu". (Dušan J. Martinović /priređivač/, Iz uspomena Nikole Đonovića, feljton, Pobjeda, nedjelja, 26. marta, Podgorica, 2000, str. 35).

12 Grupa autora, Užička gimnazija 1839-1989, Titovo Užice, 1989, str. 88. Navode se samo podaci za strani jezik da je predavao Filip Kovačević u periodu 1904 do 1909. godine.

13 Spomenica Gimnazije u Kragujevcu 1883-1983, Kragujevac, 1989, str. 842.

14 Leksikon jugoslovenskih pisaca, Matica srpska, Novi Sad, 1987, str. 339.

15 DACG Cetinje, M. P, 1912, 2673.

16 Dr Čedomir Pejiović, Podgorička gimnazija 1919-1941, Podgorica, 1998, str. 15.

17 Leksikon jugoslovenskih pisaca, Matica srpska, Novi Sad, 1987 str. 339.

// Zemlja / Povijest / Ljudi / Duhovnost / Umjetnost //
[ Promjena pisma | Pretraživanje | Mapa Projekta | Kontakt | Pomoć ]

© 2001-2003. "Projekat Rastko - Biblioteka srpske kulture na Internetu"; Tehnologije, izdavaštvo i agencija "Janus"; kao i nosioci pojedinačnih autorskih prava. Nijedan dio ovog sajta ne smije se umnožavati ili prenositi bez prethodne saglasnosti. Za zahtjeve kliknite ovdje.