|
|
 |
 |
 |
 |
|
|
Projekat Rastko Skadar: Stanovništvo slovenskog porijekla u Albaniji Jovan R. BojovićZaključna riječ na međunarodnom naučnom skupu "Stanovništvo slovenskog porijekla u Albaniji"Izvor: "Stanovništvo slovenskog porijekla u Albaniji" - Zbornik radova sa međunarodnog naučnog skupa održanog na Cetinju 21, 22. i 23. juna 1990. godineKoleginice i kolege Teško je dati ocjenu trodnevnog rada međunarodnog naučnog skupa Stanovništvo slovenskog porijekla u Albaniji poslije visokih ocjena koje su o njemu dali akademici Mitar Pešikan i Nikita Ilić Tolstoj. Uz vašu dozvolu kazaću nekoliko napomena. Veliko je zadovoljstvo Istorijskog instituta Crne Gore kao organizatora ovog međunarodnog naučnog skupa Stanovništvo slovenskog porijekla u Albaniji kada nakon trodnevnog napornog rada možemo svi zajedno da konstatujemo da je skup u potpunosti uspio. Ono što ga posebno karakteriše jeste što je bio na visokom naučnom nivou. Ovu konstataciju potvrđuju činjenice što su na njemu učestvovali poznati naučnici iz pojedinih naučnih disciplina iz zemlje i inostranstva čija su imena poznata u naučnim krugovima u svijetu. Kažimo i to da je skup bio interdisciplinarni počev od arheologije, jezika, toponomastike, etnologije, istorije, obrazovanja, kulture, prava i ekonomije što sve zajedno govori o ljudskom življenju na albanskom dijelu balkanskog prostora. Ovaj naučni skup nas je podsjetio da je prošlost Balkana bila složena u svakom pogledu, da su se na njemu prelamali epohalni istorijski događaji, da je sa bogatom kulturom i da prošlost balkanskih naroda treba interdisciplinarno izučavati, jep prošlost i istoriju ne čine samo bitke i politike gospodara i vlada već je istorija sve ono što su u prošlosti narodi stvarali na jednom prostoru ili na prostoru jedne države kada i dolazi do homogenizacije naroda u okviru državnih granica. Zbog toga se neki izučavaoci novije prošlosti na Balkanu moraju privikavati na njeno interdisciplinarno izučavanje. Konstatujmo i to da je odziv prijavljenih učesnika bio izuzetno veliki što je retkost i na domaćim i na međunarodnim skupovima. O tome nam govore sledeći podaci: u programu rada bio je prijavljen 101 učesnik. Od tog broja na skupu su podnesena 94 referata. Dodajmo i to da je u diskusiji uzelo učešće preko 30 diskutanata. Neki diskutanti su, iako ograničeni vremenski, podnijeli u formi diskusije značajna saopštenja, što nam i to govori o visokom naučnom nivou skupa. Jedna od karakteristika ovog naučnog skupa jeste i sadržajna isprepletanost pojedinih tema što je bilo neizbježno s obzirom na tematiku skupa. Potrebno je kazati da ovom temom nijesu iscrpljena sva pitanja karakteristična za osnovno pitanje što je i prirodno za sve naučne skupove pa i za ovaj naš. Ono što je veoma značajno i bitno jeste i to što je ovaj skup pokazao da političari i politike u svim balkanskim državama i svijetu treba definitivno da prepuste izučavanje prošlosti Balkana i balkanskih naroda naučnicima i da se u politici oslanjaju na rezultate nauke ne samo nauke u svojim zemljama već na opšte priznate naučne istine u svijetu. Na kraju ovih nekoliko napomena uvjereni smo da dijelim vaše mišljenje da se učini sve kako bi se narodi upoznali sa naučnim rezultatima njihove prošlosti na osnovu naučnih saznanja. Ako se to postigne biće mnogo manje i vjerskih i nacionalnih neslaganja u svim zemljama i među državama, U to nas uvjerava rad i rezultati ovog naučnog skupa na kome su učestvovala crkvena lica sa zapaženim referatima. Ovdje je postavljen i zahtjev da se sa ovog skupa postavi zahtjev Predsjedništvu SFRJ i Predsjedništvu Crne Gore da se energično zauzmu za zaštitu jugoslovenskih nacionalnih manjina u Albaniji. Pošto naš skup prate sredstva informisanja samim tim oba državna organa biće informisani a organizator će to uraditi i pismenim putem. Kada konstatujemo da nauka mora primorati političare da koriste rezultate nauke kada govore o prošlosti naroda u ovom slučaju balkanskih onda im moramo ponuditi i najosnovniju literaturu. Jedna od knjiga iz spiska te literature o prošlosti slovenskog življa na prostoru savremene Albanije treba da bude i Zbornik radova sa ovog naučnog skupa Stanovništvo slovenskog porijekla u Albaniji. Da bi se pripremio ovaj Zbornik za štampu potrebno je da formiramo Redakciju koja će to uraditi. Radno Predsjedništvo predlaže redakciju za pripremu Zbornika za štampu u sastavu: akademik Nikola Tasić, akademik Sima Ćirković, akademik Petar Vlahović, akademik Evgeni Dimitrov, akademik Milan Vasić, prof. dr Milica Grković, prof. dr Radmilo Marojević, dr Vlado Ivanovski, prof. dr Radoman Jovanović, dr Novica Rakočević, prof. dr Zoran Lakić, dr Radoje Pajović, prof. dr Miloš Radulović, dr Dragan Vukčević, dr Čedomir Lučić, Jovan R. Bojović. Za sekretara Redakcije predlaže dr Čedomira Lučića, a za predsjednika Jovana R. Bojovića. Predsjedništvo naučnog skupa vas moli da konačne verzije radova ko ih nije predao dostave Istorijskom institutu do 10. septembra 1990. godine. Na kraju, drage kolege i koleginice, svima koji ste se odazvali i učestvovali u radu naučnog skupa velika hvala. Posebno se zahvaljujemo naučnicima iz inostranstva koji su učestvovali u radu skupa kao i onima koji nijesu mogli da prisustvuju a poslali su svoje radove. Hvala sredstvima informisanja koja su obavještavala javnost o radu našeg skupa. Hvala osoblju "Grand" hotela na usluzi koju nam je pružilo u toku našeg boravka u hotelu. Poštovane kolege i koleginice, Bilo bi dobro da izvršimo promociju Zbornika radova sa naučnog skupa Stanovništvo slovenskog porijekla u Albaniji u nekom drugom mjestu Jugoslavije. Uvjeren sam da dijelim vaše mišljenje da bi želja svih nas bila da promociju izvršimo u nekoj susjednoj balkanskoj državi jep za naučnike i nauku nema ni vjerskih ni nacionalnih ni međudržavnih granica. Još jedanput vam se zahvaljujemo na učešću na naučnom skupu. Ovim proglašavam završenim rad međunarodnog naučnog skupa Stanovništvo slovenskog projekla u Albaniji. Živjeli! Cetinje, 23. juna 1990. |
