NovostiPretragaO projektuMapa projektaKontaktPomocProjekat RastkoPromena pismaEnglish
Projekat RastkoAntropologija i etnologija
TIA Janus

Srpski genealoški centar

Osnivač i urednik izdanja Miroslav Niškanović

11000 Beograd
Strugarska 4
Tel: 011/458-001; 063/250271


E-mail nmeisanu@eunet.yu

Distribucija izdanja:
BOOK BRIDGE DOO,
Alekse Nenadovića 11,
11000 Beograd Tel:
011/344-0110 

"Srpski genealoški centar" osnovan je polovinom 2001. godine kao kulturna, apolitična, akonfesionalna institucija, naučnog i nadnaučnog karaktera sa ciljem da se posredno i neposredno bavi genealoškim istraživanjima. U skladu sa osnovnim ciljem u Centru se teži da se organizuju, sprovode i podržavaju istraživanja, sakupljanja građe, organizovanje stručnih i naučnih skupova, te publikovanja građe i rezultata istraživanja iz najšireg kruga naučnih disciplina, pre svega etnologije i antropologije, ali i, navedimo samo neke: srednjovekovne, moderne i savremene istorije; arhivistike, paleografije i diplomatike; bibliografije i bibliologije; sfragistike; numizmatike i filatelije; socioloških i genealoških nauka; ikonografije i heraldike; feudalnog i plemićkog prava; istorije viteških redova; istorije Crkve ..., znači svega iz domena svih onih nauka čijim se metodama i tehnikama mogu unaprediti genealoška istraživanja. Značaj ovog poduhvata je između ostalog i u tome što se raspadom "socijalističkog" društvenog sistema i njegovih vrednosti postavilo pitanje sveukupnog preispitivanja prošlosti, a svedoci smo izuzetno snažnih, ponekad grotesknih, pokušaja povratka "tradiciji". Genealoška traganja danas, naučno, stručno i institucionalno neutemeljena, prostor po kome, najčešće, nesposobni i neupućeni lutaju tražeći sebi, ali namećući i drugima iskrivljene predstave o kulturnom, nacionalnom, verskom ... identitetu.

Ovako široko zasnovan rad Centra podrazumeva visok nivo organizacije sa uključivanjem velikog broja saradnika – stručnjaka različitih profila, te brojno tehničko i administrativno osoblje i naravno značajna finansijska sredstva. U ovom trenutku, u skladu sa, pre svega finansijskim mogućnostima, naše napore smo usmerili na plan organizovanja rada, a konkretne rezultate ostvarujemo na izdavačkom planu.

Pokrenute su dve biblioteke i to: Biblioteka Koreni i Etnološka biblioteka.


 

ETNOLOŠKA BIBLIOTEKA

Osnivač i urednik: Miroslav Niškanović.

Etnološka biblioteka (osnovana 2001 godine) ima za cilj da se u njoj objavljuju relevantne etnološke i antropološke knjige, pre svega domaćih autora (uključuje i autore sa prostora bivše Jugoslavije), čime će se u mnogome šira naučna i kulturna javnost moći upoznati sa rezultatima etnoloških i antropoloških istraživanja. U ovoj Biblioteci će se objavljivati knjige koje svojim metodskim pristupom i odabirom tema prate savremena kretanja u etnologiji i antropologiji. U okviru biblioteke postoje redovna serija i posebna izdanja.


 

Katalog 2001-2003

 

Knj. 1. Ivan Kovačević: ISTORIJA SRPSKE ETNOLOGIJE I – Prosvetiteljstvo. Gor. 2001. Obim: 272 stranica. Format B6. Štampa ofsetna, papir 80 grama, korice kunstdruk – pun kolor, tiraž 500 primeraka. Ćirilica.

Knj, 2 Ivan Kovačević: ISTORIJA SRPSKE ETNOLOGIJE IIPravci i odlomci. God. 2001. Obim: 304 stranica. Format B6. Štampa ofsetna, papir 80 grama, korice kunstdruk – pun kolor, tiraž 500 primeraka. Ćirilica

Prodaja u kompletu – ISTORIJA SRPSKE ETNOLOGIJE I-II – 1200 dinara

 

Knj. 3 Ivan Kovačević: SEMIOLOGIJA MITA I RITUALA ITradicija. Obim: 208 stranica. Format B6. Štampa ofsetna, papir 80 grama, korice kunstdruk – pun kolor, tiraž 500 primeraka. Ćirilica

Knj. 4 Ivan Kovačević: SEMIOLOGIJA MITA I RITUALA II – Savremeno društvo. Obim: 208 stranica. Format B6. Štampa ofsetna, papir 80 grama, korice kunstdruk – pun kolor, tiraž 500 primeraka. Ćirilica

knj. 5 Ivan Kovačević: SEMIOLOGIJA MITA I RITUALA III – Politika. Obim: 96 stranica. Format B6. Štampa ofsetna, papir 80 grama, korice kunstdruk – pun kolor, tiraž 500 primeraka. Ćirilica

Prodaja u kompletu – SEMIOLOGIJA MITA I RITUALA I-III1650 dinara

 

Knj. 6 Ivana Lučić-Todosić: OD TROKINGA DO TVISTA – Igranke u Beogradu 1945–1963. God. 2002. Str. 168. – format B6. Štampa ofsetna, papir 80 grama, korice kunstdruk – pun kolor, tiraž 500 primeraka. Ćirilica

Prvobitna cena 600 dinara – sada cena 450 dinara

 

Knj. 7 Bojan Žikić: ANTROPOLOGIJA GESTA I – Pristupi. God. 2002. Str. 153 – format B6. Štampa ofsetna, papir 80 grama, korice kunstdruk – pun kolor, tiraž 500 primeraka. Ćirilica

Knj. 8 Bojan Žikić: ANTROPOLOGIJA GESTA II – Savremeno društvo. God. 2002. Str. 255 – B6. Štampa ofsetna, papir 80 grama, korice kunstdruk – pun kolor, tiraž 500 primeraka. Ćirilica

Prodaja u kompletu – ANTROPOLOGIJA GESTA I-II1200 dinara

 

Knj. 9 Đurđica Petrović: OD ZLATOVEZA DO PUSTA – Tkanja i vez – izabrane studije. Pogovor: prof. dr Mirjana Prošić-Dvofnoć. God. 2003. Str. 408 – format B6. Štampa ofsetna, papir 80 grama, korice kunstdruk – pun kolor, tiraž 500 primeraka. Ćirilica.

Cena 900 dinara

Knj. 10 Olga Zirojević ISLAMIZACIJA NA JUŽNOSLOVENSKOM PROSTORU – Dvoverje God. 2003. Str. 96 – format B6. Štampa ofsetna, papir 80 grama, korice kunstdruk - pun kolor, tiraž 500 primeraka Latinica.

Cena 450 dinara

Knj. 11 Milić Milićević: VOJNIČKA KUHINjA – Ishrana vojske u Srbiji krajem XIX i početkom XX veka. God. 2002. Str. 96 – format B6. Štampa ofsetna, papir 80 grama, korice kunstdruk – pun kolor, tiraž 500 primeraka. Ćirilica.

Cena 300 dinara

Knj. 12 Miloš Milenković: PROBLEM ETNOGRAFSKI STVARNOG – Polemika o Samoi u krizi etnografskog realizma. God. 2003. Str. 348 – format B6. Štampa ofsetna, papir 80 grama, korice kunstdruk – pun kolor, tiraž 500 primeraka. Ćirilica.

Cena 900 dinara


 

Edicija: Etnološka biblioteka knjiga 1

Izdavač: "Srpski genealoški centar"

Urednik: Miroslav Niškanović

Autor: prof. dr Ivan Kovačević

Naslov: ISTORIJA SRPSKE ETNOLOGIJE I – Prosvetiteljstvo. God.. 2001. Str. 272.

Dr Ivan Kovačević, redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu, bavi se proučavanjem više oblasti etnoloških istraživanja i to: istorijom etnologije, metodologijom etnološkog istraživanja, semiologijom mita i rituala, urbanom etnologijom i političkom antropologijom.

Temelji moderne evropske nauke začeti su prosvetiteljskom misli, a etnologija je bila jedna od prvih disciplina u nas u kojoj je ovaj filozofsko-humanistički pravac našao primenu. Srpski Prosvetitelji nisu bili sakupljači građe iz narodnog života, već su konstituisanju srpske etnologije doprineli svojim idejama i idealima.

Iz sadržaja: Pristup, Prosvetiteljstvo i etnologija, Prosvetiteljstvo kod Srba, Dosadašnja proučavanja etnoloških elemenata u srpskom Posvetiteljstvu; Etnološka problematika u prosvetiteljskom delu Dositeja Obradovića (Pitanje postanka društva i njegovog razvoja, Dositejevo shvatanje odnosa pojedinca i kulture, Struktura Dositejevih shvatanja o štetnosti običaja, Zaključak); Etnološki elementi u nauci tokom Druge polovine XVIII i prve polovine XIX veka (Dositejevo shvatanje nauke i opšte epistemološke postavke prve polovine XIX veka, Etnološki elementi u geografskoj literaturi – Dositej i geografija – Geografski elementi u "Fisici" Atanasija Stojkovića – "Novo graždansko zemleopisanie" Pavla Solarića – "Noveiše zemleopisanie" i "Karakteristika naroda serpskago" Joakima Vujića – "Karakteristika ili opisanije naroda" Avrama Brankovića – "Političesko zemljeopisanije" Dimitrija Tirola – Prosti opis svecelog zemljepoznanja" Geogija Hadžića – "Zemljopis celog sveta" Milovana Spasića i drugi udžbenici geografije u Srbiji 1850-1860 – Zaključak); Etnologija u sentimentalističkoj književnosti (Veličanje prirode i "robinzonijade" u srpskoj književnosti krajem XVIII i početkom XIX veka, "Plemeniti divljak" u srpskoj književnosti prve polovine XIX veka

 


Edicija: Etnološka biblioteka knjiga 2

Izdavač: "Srpski genealoški centar"

Urednik: Miroslav Niškanović

Autor: prof. dr Ivan Kovačević

Naslov: ISTORIJA SRPSKE ETNOLOGIJE II – Pravci i odlomci. God.. 2002. Str. 304.

Institucionalizacija srpske etnologije i organizovan naučni rad su tokom više od sto godina, do druge polovine XX veka, prešli put od etnografskih i često nasumičnih zabeležaka ljubitelja "narodnog života", preko raspravi o tome šta je predmet etnoloških istraživanja, do prvih pokušaja analize i tumačenja obimne etnografske građe. Karakteristika ovog procesa bila je potpuna okrenutost srpskom selu i načinu života koji se na njemu vodio.

Sadržaj: 1. Pravci i smerovi (Opšti pravac, Nauka o narodu i nauka o duši, Jedan primer – krsno ime); 2. Prve celine (Milan Milićević, Počeci nastave etnologije (etnografije), Vladimir Karić); 3. Srpsko-hrvatska metodološka paralela (Antun Radić, Tihomir Đorđević); 4. Kraj paradigme – Sreten Vukosavljević (Sreten Vukosavljević i društvene nauke, Metod, Običajno pravo, Zemljišna svojina, Baštinska svojina, Kolektivna svojina, Agrarni odnosi u turskom feudalizmu, Plemenska organizacija, Sociologija stanovanja, Naselja, Stanovanje, Mentalitet, Kraj paradigme)

 


Edicija: Etnološka biblioteka knjiga 3

Izdavač: "Srpski genealoški centar"

Urednik: Miroslav Niškanović

Autor: prof. dr Ivan Kovačević

Naslov: SEMIOLOGIJA MITA I RITUALA I Tradicija. God. 2001. Str. 206.

Mitovi i rituali su možda najprivlačniji deo etnološke problematike, kako za same etnologe, tako i za čitaoce različitih profila. Semiološki pristup otkriva poruke i značenja onih verovanja i ponašanja koja smatramo tradicionalnim. Mit o Međedoviću, verovanja u talasone i zduhaće, obredne povorke, gostoprimstvo, običaji o svadbi i o pogrebu i mnogi drugi otkrivaju se na taj način kao kompleksno strukturirani skupovi logički povezanih simbola u ovom semiološkom mapiranju naše tradicijske kulture.

Sadržaj: "Kult" Medveda" (Priča o Međedoviću, Obred o Sv. Andreji, Značenje "kulta" medveda); Drugi primer i prva rekapitulacija; (Lazarice, Preliminarna metodološka rekapitulacija); Mitska bića i rituali (Talason, Zduhać, Dodole, "Volovska bogomolja", Ivanjdan); Granice i graničnici (Tabui – Jesenji tabui – Sejački tabui, Vreme i ljudi – Svadbena lomljava – Prikoljiš, Mi i oni. Ovde i tamo – Semantika praga – Putovanje i gostoprimstvo); Metodi (Metodi semiologije rituala, Projekt integralne interpretacije, Umesto totemizma).


Edicija: Etnološka biblioteka knjiga 4

Izdavač: "Srpski genealoški centar"

Urednik: Miroslav Niškanović

Autor: prof. dr Ivan Kovačević

Naslov: SEMIOLOGIJA MITA I RITUALA II Savremeno društvo. God. 2001. Str. 214.

Mitovi i rituali nisu svojstvo samo naše tradicije, niti odnosa prema onostranom; mi ih, na određeni način, živimo u našoj svakodnevici. Njihovi smo akteri kada odlazimo u školu, na posao, na putovanja, priređujemo svečanosti, idemo na fudbalske utakmice ili dok se nadamo dobitku u nagradnoj igri.

Sadržaj: Etnologija i folklor savremenog društva (Etnologija i folklor savremenog društva); Urbane legende (Čudotvorni telefon, Priče o dobitnicima, Legenda o turizmu, Legenda o blue jeans-u); Urbani rituali; (Hijerarhijski ritual ulaženja, Ispit kao obred prelaza, Tri kafanska rituala, Fudbalski ritual, Fantom u belom "Poršeu"); Rituali savremenog sela (Razmena i darivanje u svadbenom ritualu, Ispraćaj u vojsku, Monumentalne grobnice); Put i putovanje – legende i rituali (Amfora i novčić, Venecijanska gondola od plastike, Folklor automobilske civilizacije)

 


Edicija: Etnološka biblioteka knjiga 5

Izdavač: "Srpski genealoški centar"

Urednik: Miroslav Niškanović

Autor: prof. dr Ivan Kovačević

Naslov: SEMIOLOGIJA MITA I RITUALA III Politika. God. 2001. Str. 94 .

Da li je politika zapravo ritualno igranje mita, šta su politički mitovi i rituali, ko ih je stvarao, a ko u njih verovao u čudesnoj zemlji Srbiji? Etnološko razmatranje naizgled perifernih dešavanja iz naše svakodnevice kao što su pitanje zlata iznetog iz zemlje tokom II svetskog rata, proricanje zemljotresa, dileri deviza i slično, osvetljava načine njihove mitologizacije i ritualizacije u političke svrhe, dok etnološka analiza političkih pojava pronalazi u njima mitske i ritualne elemente.

Sadržaj: Prapolitičko doba (Mit o kraljevskom zlatu, Kraljevački zemljotres, Šta je Sami?, Slava mrtvog sveca); Mito-politička ekonomija (Lepotice socijalizma, Za sve su krivi dileri); Političko doba (Grob, politika, magija, Postizborno proročanstvo, Kaži, mi kaži ... preko telefona); Političke mrvice (Elementi za program stranke centra, Višepartizam u Srbiji (prve dve godine), Jedan skupštinski govor).

 


Edicija: Etnološka biblioteka knjiga 6

Izdavač: "Srpski genealoški centar"

Urednik: Miroslav Niškanović

Autor: Mr Ivana Lučić-Todosić

Naslov: OD TROKINGA DO TVISTA – Igranke u Beogradu 1945–1963. God. 2002. Str. 168.

Mr Ivana Lučić-Todosić, rođen je u Užicu 1966. godine. Kao student generacije i korisnik Univerzitetske stipendije diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Beogradu – Odeljenje za etnologiju. Dve godine je radila na istom Odeljenju na poslovima obdarenih za naučno-istraživački rad. Magistrirala je sa temom "Igranke u Beogradu 1945-1963". Živi u Beogradu, udata, majka dvoje dece. Nezaposlena.

Ulazak komunističke vojske u Beograd 20. oktobra 1944. godine proslavljen je kozaračkim kolom na Pozorišnom trgu. Beograd je tada prvi put čuo dinarsko-rusku smešu masovnih pesama i partizanskih kola. Ipak politički, ekonomski i demografski prevrat nije u potpunosti ukinuo tanku nit koja je Beograd povezivala sa Evropom i svetom čak i za vreme nemačke okupacije. Muzika sa radio Londona je utihnula sve do prvih džez orkestara koji su svirali na igrankama između dva partizanska kola. Kako se u Beogradu sviralo, pevalo i igralo u senci proletkulta, kožnih mantila OZNE, prvomajskih i drugih proslava komunističke revolucije? Zastrašeno i siromašno, u prepravljenim očevim i dedinim odelima, uz muziku čije su note iz sveta stizale najčudnijim putevima, koje su znali samo muzički gerilci tog vremena. Tokom dvadeset godina igranke i svirke u čuvenom Lazarcu ili na Zvezdinom pratile su sve mene i promene "revolucije". Knjiga Ivane Lučić-Todosić "Od trokinga do tvista" prati muziku i igru, oblačenje i ponašanje onih čiju je mladost neko, neuspešno, gurao u kolhoze, sovhoze i svakojake kolektive, u komunističku partiju, u siromašnu i bednu stvarnost, koja sanja svetlu budućnost. Ona predstavlja dokument o nasilju i prkosu i, nadasve, pouku.

Sadržaj: UVOD; O GRADSKIM IGRANKAMA; BEOGRAD U DRUGOJ POLOVINI XIX VEKA (Duh novog vremena, Beograd dvadesetih i tridesetih godina XX veka, Vreme Drugog svetskog rata); REKONSTRUKCIJA FENOMENA – Susret više kulturnih modela, Oslobođenje grada 1944–1945 (Uticaji (muzika, film), Igranke, Mesta, Muzika i muzičari, Posetioci, Ponašanje, Reakcija javnog mnjenja); Džez muzika i ’troking’ 1946–1950 (Uticaji (muzika, film, Igranke, Mesta, Muzika i muzičari, Posetioci – "Frajeri" i "frajerke" – "mondeni" i "mondenke" ili "fišbajni", "degeni" – "Grafičari”, "šrafcigeri”, Ponašanje, Reakcija javnog mnjenja, Popuštanje stega 1951–1955 (Uticaji (muzika, film), Igranke, Mesta, Muzika i muzičari, Posetioci, Ponašanje, Reakcija javnog mnjenja, Usvajanje zapadnih vrednosti i prvi rokeri 1956–1962 (Uticaji (muzika, film, Igranke, Mesta, Muzika i muzičari, Posetioci, Ponašanje, Reakcija javnog mnjenja; ANALIZA FENOMENA; IZVORI (Štampa, Ispitanici); ALBUM

 


Edicija: Etnološka biblioteka knjiga 7

Izdavač: "Srpski genealoški centar"

Urednik: Miroslav Niškanović

Autor: doc. dr Bojan Žikić

Naslov: ANTROPOLOGIJA GESTA I – Pristupi. God. 2002. Str. 153.

 


Edicija: Etnološka biblioteka knjiga 8

Izdavač: "Srpski genealoški centar"

Urednik: Miroslav Niškanović

Autor: doc. dr Bojan Žikić

Naslov: ANTROPOLOGIJA GESTA II – Savremeno društvo. God. 2002. Str. 255.

Dr Bojan Žikić, rođen, školovao se i živi u Beogradu. Diplomirao, magistrirao i doktorirao na Odeljenju za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Radio kao istraživač-saradnik u Etnografskom institutu SANU i kao asistent na Odeljenju za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Docent je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, predaje Antropologiju tela. Objavio više naučnih i stručnih radova i knjigu Antropologija Edmunda Liča (Beograd 1997). Član je Međunarodnog društva za proučavanje gesta (International Society for Gesture Studies).

Problematika ljudske neverbalne komunikacije uopšte i u okviru nje opštenje gestovima, bili su do sada gotovo potpuno po strani u domaćoj etnologiji i antropologiji. U evropskim i svetskim razmerama, proučavanja gesta imaju svoju tradiciju od retoričara ranog srednjeg veka, a u antropologiji se interesovanje za gest javlja još u 19. veku. Problem kojeg se Bojan Žikić latio u ovoj knjizi zato ima dva aspekta: dosadašnja proučavanja gesta i sopstveno istraživanje u odgovarajućem referencijalnom okviru, te analizu i interpretaciju dobijenih rezultata.

Za razliku od svih drugih autora koji su radili na ustanovljavanju tzv. gestovnih inventara određenih kultura, a čiji napori su bili usmereni na izradu takvih inventara rečničkog tipa, Bojan Žikić se opredelio za pokušaj ustanovljavanja gestovnog inventara konceptualnog tipa, odnosno za pokazivanje veze između gestovnih morfologije i semantike sa opštim konceptima koje je na taj način moguće predstaviti sa aspekta predstavljanja osnovnih principa uspostavljanja takve veze. Konačni zaključak je da su gestovi ljudska biološka mogućnost koja se realizuje simbiozom fizičkih pokreta i kulturnog regulisanja značenja tih pokreta, odakle su, kao sredstvo ljudske komunikacije, nedvosmisleno kulturni artefakti. Oni su kulturno motivisani i neophodna je određena kompetencija za njihovo razumevanje, kao i u slučaju svakog drugog simboličkog sistema.

 


Edicija: Etnološka biblioteka knjiga 9

Izdavač: "Srpski genealoški centar"

Urednik: Miroslav Niškanović

Autor: prof. dr Đurđica Petrović

Naslov: OD PUSTA DO ZLATOVEZA – Tkanja i vez – izabrane studije. Pogovor prof. dr Mirjana Prošić-Dvornić (Northwood University, Micigen USA). God. 2003. Str. 408.

Prof. dr Đurđica Petrović (1927-2003) – redovni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu – ulazi u red naših najznačajnijih etnologa druge polovine XX veka. Rođena u Staroj Pazovi. Gimnaziju pohađala u Beogradu. Studirala etnologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu (1948-1952). Radila u vojnom muzeju u Beogradu (1952-1971). Doktorirala sa temom Oružarski zanati u našoj zemlji za vreme osmanske uprave (1964). Radila na Filozofskom fakultetu u Beogradu u zvanju docenta (od 1971), vanrednog i redovnog profesora. Više puta je bila upravnik Odelenja za etnologiju, rukovodilac naučnih projekata Odeljenja, član fakultetskih komisija, predsednik Velikog saveta Fakulteta, prva žena dekan u istoriji Filozofskog fakulteta (1989-1992). Objavila je preko 160 naučnih radova i posebnih izdanja u zemlji i inostranstvu. Bila je stalni drugi sekretar etnološkog društva Srbije, član-osnivač Mreže za etnološka i istorijska istraživanja Saveta Evrope, kao predstavnik SFRJ, a zatim Srbije. Specijalnosti: zanatska izrada oružja u zapadnom delu jugoistočne Evrope (kraj 13-polovina 19. veka), materijalna kultura i svakodnevni život (kraj 13-polovina 19. veka), pretežno na Jadranu i bližem kopnenom zaleđu. Prof dr Đurđica Petrović bila je član Demokratske stranke od njenog osnivanja, predsednik Odbora za kulturu Demokratske stranke i član njenog Glavnog odbora.

Ideja za objavljivanje ove knjige potekla je od studenata, diplomaca, magistranata i doktoranata prof. Đurđice Petrović sa namerom da se njenim publikovanjem obeleži 75 godina njenog života i etnološkog rada, visoko cenjenog u zemlji i inostranstvu. S tim ciljem predano smo radili na pripremi rukopisa za štampu devet meseci u protekloj 2002. godini. U međuvremenu, u drugoj polovini prošle godine, prof. dr Đurđica Petrović se teško razbolela. I pored naših nadanja da će savladati tešku i neizlečivu bolest ona je preminula 12. januara 2003. godine. Nadali smo se da će doživeti da vidi ovu knjigu čijem se izdavanju veoma radovala. Ipak videla je knjigu na pausu i otisak korica na papiru. Nama, njenim studentima, ostala je obaveza da ovaj započeti posao dovršimo. Čini nam se da bi ova knjiga trebalo da bude nezaobilazno štivo i priručnik svima onima, koji se bave proučavanjima materijalne kulture, ne samo etnolozima – istraživačima tekstilnog rukotvorstva i narodnih nošnji – po muzejima, već i drugima, onima koji se posredno i neposredno bave istorijskim, tradicijskim ali i savremenim tekstilom i produktima od njega.

Knjigu Od pusta do zlatoveza čine studije o tekstilu na prostorima ex-Jugoslavije, uticajima i prožimanjima graničnih kultura na ovom prostoru, pa i šire na prostoru Balkana i Podunavlja. Kao što se vidi iz sadržaja prvi deo je posvećen srednjovekovnom tekstilu, a drugi deo različitim načinima ukrašavanja tekstilnih rukotvorina. Ove studije danas mogu da posluže kao prilog izučavanju kulturnog kontinuiteta i akulturacija u materijalnoj kulturi jugoistočne Evrope,

Sadržaj: Tkanja Srednjovekovni vuneni pokrivači; Prostirke i pokrivači, Pust; Sklavina, Čerga, Rakno, Guba, Kosmač, Sagovi, Stolnjaci, Ubrus. Razboj, Likovne karakteristike narodnih domaćih rukotvorina; Vezovi: Aplikacije, Građa, Zlatovez, Beli vez, Gradski vez, Vez perlicama.

 


Edicija: Etnološka biblioteka knjiga 10

Izdavač: "Srpski genealoški centar"

Urednik: Miroslav Niškanović

Autor: dr Olga Zirojević

Naslov: ISLAMIZACIJA NA JUŽNOSLOVENSKOM PROSTORU – Dvoverje. God. 2003. Str. 96.

Dr Olga Zirojević, istoričar-turkolog, rođena je u Pančevu, diplomirala 1957. godine na grupi za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu, postdiplomske studije završila 1958/1959. godine u Sarajevu (Katedra za orijentalistiku i istoriju). Proučava turski period nacionalne istorije od XV do XVIII veka. Doktorirala na temi "Carigradski drum od Beograda do Sofije (1970). Učestvovala na brojnim naučnim skupovima u zemlji i inostranstvu. Boravila na studijskim istraživanjima u Bugarskoj, Turskoj, Nemačkoj, Francuskoj i Mađarskoj. Objavila veliki broj radova i knjige: Tursko vojno uređenje u Srbiji 1459-168 (1974), Carigradski drum od Beograda do Budima u XVI i XVIII veku (1976), Crkve i manastiri na području Pećke patrijaršije do 183. godine (1984), Posedi fruškogorskih manastira 1992, Srbija pod turskom vlašću 1459-1804 (1995), Konvertiti – kako su se zvali (2001).

Knjiga Olge Zirojević Islamizacija na južnoslovenskom prostoru – Dvoverje osobena je i jedinstvena po tome što se u njoj na veoma širokoj osnovi razmatraju kompleksna pitanja sinkretizma – teme koja se kod nas u mnogome svesno ili nesvesno izbegavala. Pored toga što daje vredan doprinos istraživanjima prošlosti i kulture na širim balkanskim prostorima, predstavlja i delo koje može pomoći u sagledavanju procesa etnokulturnog udaljavanja i približavanja različitih verskih i etničkih zajednica. Ono nam, između ostalog, pokazuje i kako su se u širokom vremenskom rasponu od dolaska Turaka na Balkan pa sve do savremenog doba, u skladu sa aktuelnim društveno-ekonomskim i političkim odnosima, opstojavalo na ovim često nemirnim prostorima.

Sadržaj: Uvod; Hrišćanske bogomolje, ikone, Novi zavet; Krst i krštenje; Slava i praznici; Običaji; Kultna mesta i lečenje; Ishrana; Zaključak; Bibliografija.

 


Edicija: Etnološka biblioteka knjiga 11

Izdavač: "Srpski genealoški centar"

Urednik: Miroslav Niškanović

Autor Mr Milić Milićević

Naslov: VOJNIČKA KUHINjA – Ishrana vojske u Srbiji krajem XIX i početkom XX veka. God. 2002. Str. 96.

Mr Milić J. Milićević rodio se 1964. u Beogradu, gde je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao i magistrirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Radio je u beogradskim osnovnim i srednjim školama, a od 1993. stalno je zaposlen u Istorijskom institutu SANU. Istražuje istoriju srpske vojske u periodu od 1804. do 1918. Objavio je dvadesetak radova i monografije: Grb Srbije. Razvoj kroz istoriju (1995) Ministri vojni kneževine i kraljevine Srbije, sa Lj. Popovićem (1998) i Reforma vojske Srbije 1897-1900. godine (2002).

Sadržaj: Ishrana vojske u Srbiji krajem XIX i početkom XX veka; Ishrana narodne vojske; Ishrana stajaće vojske; Cenovnik vojničkog obroka; Ishrana vojske u ekonomskom sistemu Srbije; Tabele – Uput za trupne kujne i kuvanje jela; Red u kujni; O kuvanju u opšte; Kuvanje pojedinih jela; Izvori i literatura; Album.


Edicija: Etnološka biblioteka knjiga 12

Izdavač: "Srpski genealoški centar"

Urednik: Miroslav Niškanović

Autor: mr Miloš Milenković

Naslov: PROBLEM ETNOGRAFSKI STVARNOG – Polemika o Samoi u krizi etnografskog realizma. God. 2003. Str. 350.

Mr Miloš Milenković, asistent na Odeljenju za etnologiju i antropologiju, na Katedri za etnologiju sveta i Katedri za opštu etnologiju i predavač na Alternativnoj akademskoj obrazovnoj mreži u Beogradu, rođen je 1975. godine u Beogradu, gde je završio osnovnu školu "Sveti Sava" i XIV beogradsku gimnaziju. Osnovne studije na Odeljenju za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu (1994-1998) završio je sa prosečnom ocenom 10 (deset). Diplomirao je sa temom "Problemi klasifikacija jezika Indijanaca Severne Amerike". Dobitik je nagrade: "Najbolji student Filozofskog fakulteta u generaciji 1997/8." Magistrirao je na istom fakultetu (2002) sa temom "Problem etnografski stvarnog: Značaj polemike o Samoi za razumevanje krize etnografskog realizma". Bio je polaznik poslediplomskih programa Studije kulture i Studije kulture i roda, na Alternativnoj akademskoj obrazovnoj mreži u Beogradu (1998-2000). Bio je višegodišnji stipendista Ministarstva prosvete, Fondacije za razvoj naučnog i umetničkog podmlatka i Ministarstva za nauku, tehnologije i razvoj Republike Srbije. Oblasti proučavanju: istorija, teorija i metodologija kulturne antropologije; amerikanistika; okeanistika; globalizacija; evropska integracija; politika identiteta; odnos kulture i kvaliteta života.

U ovoj knjizi (PROBLEM ETNOGRAFSKI STVARNOG) razmatrana je tema koja do sada ne samo što nije bila predmet sistematskog istraživanja, već uopšte nije bila predmet kako domaćeg, tako ni inostranog etnološkog i antropološkog istraživanja. Kandidat je imao kompleksan zadatak – da odgovori na pitanje o relevaciji polemike o Samoi za razumevanje krize etnografskog realizma u antropologiji, da pruži argumentaciju za svoju tezu o rehabilitaciji etnografskog realizma i objektivizma kroz postmodernističke teorije etnografskog metoda, da metodološki argumentovano kritikuje poperovske i antipoperovske aspekte metodološkog segmenta polemike, da razradi model pragmatičkog opravdanja etnografskog realizma posle postmodernizma, kao i da ponudi referentni okvir njegove primenljivosti u srpskoj etnologiji/antropologiji. Smatramo da je kandidat u tome uspeo. U tom smislu, reč je o originalnom teorijskom istraživanju, sa valjanom argumentacijom, preglednom strukturom teksta, pravilnim izborom literature i metodološki primenljivim zaključcima.

Iz Sadržaja: Posle krize etnografske reprezentacije; Redeskripcija polemike o Samoi: metodološki aspekti; Struktura Frimanove greške, ili šta Poper ne bi radio na Samoi!?; Polemika o Samoi u krizi etnografskog realizma; Teorija etnografije za nativnu antropologiju u Srbiji: kako učiti iz polemike o Samoi; Epilog (za narednu deceniju); Literatura; Indeks.

 


U pripremi

 

Edicija: Etnološka biblioteka – posebno izdanje

Izdavač: "Srpski genealoški centar"

Urednik: Miroslav Niškanović

Autor: dr Vlajko Palavestra

Naslov: HISTORIJSKA USMENA PREDANjA NARODA BOSNE I HERCEGOVINE – Str. 500 – format B-5 (u štampi) – izlazak iz štampe u 2003. godini

Dr Vlajko Palavestra (1927-1993) rodio se u građanskoj porodici u Sarajevu, gde je završio osnovnu i srednju školu. Slavističke i jugoslavističke studije završio je na Zagrebačkom Sveučilištu, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1965. godine.

Vlajko Palavestra ulazi u red najznačajnijih istraživača usmenog stvaralaštva i organizatora etnološkog i folklorističkog rada u Bosni i Hercegovini i svojim ukupnim radom zauzima značajno mesto u srpskoj etnologiji i folkloristici druge polovine dvadesetog veka.

Rezultate istraživanja publikovao je najviše u Glasniku Zemaljskog muzeja, ali i u drugim časopisima. Učestvovao je na više naučnih skupova u zemlji i inostranstvu (Nemačka, Danska, Mađarska, Engleska, SAD...).

Rukovodio je ekipnim etnološko-folklorističkim istraživanjima u: Žepi, Lištici, Derventi, Gornjoj Sani, Drežnici, Roškom polju i Seonici. Zajedno sa dr Zdravkom Kajmakovićem bio je odgovorni istraživač na multidisciplinarnom naučnoistraživačkom projektu "Gornje Podrinje u doba Kosača" (1973-1979). Bio je jedan od rukovodilaca međunarodnog arheološkog naučno-istraživačkog projekta "Trebišnjica" (1967-1969). Kao koordinator rukovodio je izradom Izvedbenog projekta DC XIII-1 (segment etnologija) koji je sadržavao program etnoloških istraživanja u Bosni i Hercegovini do 2000 godine. U okviru tog projekta bio je odgovorni istraživač naučnog programa "Karakteristike tradicijske kulture s obzirom na društveno-ekonomske promjene na selu u Bosni i Hercegovini". Sva ta istraživanja su rezultirala obiljem građe koja je pohranjivana u dokumentaciju Muzeja, a rezultati su delimično publikovani.

Pored naučnoistraživačkog rada rukovodio je Odjeljenjem za etnologiju (1965-1970) i bio član uredništva Glasnika Zemaljskog muzeja, sveska za etnologiju od 1962. godine, a odgovorni urednik od 1965 do 1982. godine.

Vlajko Palavestra je bio jedan od retkih istraživača usmenog narodnog proznog stvaralaštva koji je svoje radove bazirao pre svega na građi koju je sam sakupio na terenu.

Istraživanja istorijske narodne tradicije su posebno poglavlje u naučnom opusu Vlajka Palavestre. U prvoj fazi rada posvetio je pažnju predanjima o starom stanovništvu u dinarskim krajevima. Rezultat tih istraživanja je doktorska teza, koju je odbranio na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1965. godine. U tezi je koristio građu koju je sam sakupio na terenu, kao i građu objavljenu u ediciji Srpski etnografski zbornik Srpske akademije nauka i umetnosti. Nastavio je istraživanja istorijske narodne tradicije i iz te problematike objavio niz priloga, da bi 1991. godine objavio studiju "Istorijska narodna predanja u Bosni i Hercegovini".

U sklopu proučavanja istorijske narodne tradicije interesovao se i za istoriju srednjovekovne Bosne i u vezi sa tim bavio se srednjovekovnom arheologijom. Posebnu pažnju posvećivao je grobljima i nadgrobnim spomenicima. U njegovim terenskim sveskama brojni su opisi starih grobalja, ilustrovani crtežima. Iz korpusa te građe objavio je više radova, a samo u Arheološkom leksikonu obradio je 49 lokaliteta na području Podrinja.

Od Vlajka Palavestre smo očekivali da će u vremenu koje dolazi dovršiti mnoge započete projekte i dati na uvid kulturnoj i naučnoj javnosti ogromnu građu koju je sakupio za gotovo četrdeset godina neumornog terenskog rada. Taj posao je već bi započeo. Iako narušenog zdravlja neposredno pred rat radio je na studiji o istorijskim narodnim predanjima u Bosni i Hercegovini. Studija je rađena najvećim delom na osnovu građe koju je sam sakupio na terenu. Planirao je da se u isto vreme objave studija i zbornik narodnih predanja. Studija je izašla iz štampe 1991. godine, a Zbornik – do kojeg smo uspeli da dođemo posredstvom njegove porodice publikuje se u ovoj knjizi.

Knjiga HISTORIJSKA USMENA PREDANjA NARODA BOSNE I HERCEGOVINE, rezultat je autorovih višedecenijskih istraživanja usmene narodne tradicije svih naroda u Bosni i Hercegovini. Sastoji se iz uvodne studije i zbornika predanja (324) sa komentarima.

Studija – Sadržaj: Uvod; I – Definicija i terminologija usmenih predanja; II – Sakupljanje, objavljivanje i istraživanje usmenih predanja u Bosni i Hercegovini; III – Tematsko-sižejna struktura i motivi historijskih usmenih predanja; IV – Antropološka funkcija historijskih usmenih predanja; V – Interakcija historijskih usmenih predanja i epske poezije; VI – Stvarnost i mašta u historijskim usmenim predanjima; VII – Kronološki slojevi i pitanja kontinuiteta usmenih predanja; VIII – O stilskim i književnim osobinama usmenih predanja; Zaključak; Bibliografija; Literatura

Zbornik – Sadržaj: Uvod; 1. Doba divova (Stari narod divova – Nekadašnje blagostanje – Vladari starog naroda – Uzroci nestanka starog naroda – Tragovi života i djelatnosti starog naroda); 2. Vladari i junaci (Banovi i kraljevi – Kraljice – Oblasni gospodari – Junaci epske poezije u proznom predanju); 3. Tvrđave, naselja i građevine (Pronalazak tvrđave – Tvrđave i dvorovi – Varoši i trgovišta – Građevine i gradnje na vodi); 4. Osvajanje, ratni pohodi i opsade); 5. Islamizacija i privilegije (Starosjedioci – Doseljene Osmanlije – Islamizirana domaća vlastela – Islamizirani seoski rodovi – Danak u krvi – Sticanje privilegija); 6. Kmetovi i gospodari (Odnos kmetova i gospodara – Rodovska predanja o porijeklu – Istaknute i zapamćene ličnosti); 7. Naselja, zulumćari i moćnici); 8. Otpori vlasti (Hajduci i odmetnici – Uskoci i prebjezi – Bune i ustanci); 9. Katastrofe (Seobe i ratna pustošenja – Godine gladi i epidemije – Požari i poplave); 10. Historijsko-religijska predanja (Svetitelji, evlije i bogougodnici – Bogomolje i njihovi osnivači – Šehiti, njihove pogibije i grobovi – Kultna mjesta); Komentari; Registri: Spisak skraćenica literature; Spisak skraćenica imena sakupljača; Spisak kazivača predanja; Rječnik turcizama i manje poznatih riječi; Motivi historijskih predanja; Popis ilustracija.

 


BIBLIOTEKA KORENI

 

U Biblioteci Koreni izdaju se dela iz srpske genealogije. Kao prva knjiga iz ove edicije objavljena je knjiga Miroslava Niškanovića PORODIČNI KORIJENI, koji se više od dvadeset godina bavi istraživanjima migracija i porekla stanovništva. Autor razmatra poreklo 63 roda, a u knjizi se posredno posmatra oko 200 rodova.

 

Edicija: Biblioteka koreni knj. 1

Izdavač: "Srpski genealoški centar"

Urednik: Miroslav Niškanović

Autor: Mr Miroslav Niškanović

Naslov: PORODIČNI KORIJENIJedno nedovršeno istraživanje Obim: 167 stranica A5 formata. Štampa ofsetna, papir 80 grama, korice bindakot – štampa dvobojna – latinica. Tiraž 1000 primeraka

Miroslav Niškanović, rođen 1951. godine u Kninu, završio Gimnaziju u Banjoj Luci, diplomirao (1976) i magistrirao (1994) na Filozofskom fakultetu u Beogradu – Odeljenje za etnologiju. Bavi se istraživanjima migracija i porekla stanovništva iz koje specijalnosti je objavio više radova i knjiga. Karijeru je započeo u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu 1976. godine, gde je radio u Odjeljenju za etnologiju na radnom mestu: Etnolog za porijeklo stanovništva i etnogenezu (1976-1992). Pored toga bio je zadužen i vodio zbirku "turskog" oružja. Obavljao je funkcije šefa Odsjeka za duhovnu kulturu i načelnika Odjeljenja za etnologiju. Bio je Odgovorni urednik Glasnika Zemaljskog muzeja, sveska za etnologiju i Odgovorni istraživač naučnoistraživačkog projekta "Karakteristike tradicijske kulture s obzirom na promjene društveno-ekonomskih odnosa na selu u Bosni i Hercegovini". Rezultate istraživanja prezentuje na stručnim i naučnim skupovima u zemlji i inostranstvu i publikovao u stručnim i naučnim časopisima, najviše u Glasniku Zemaljskog muzeja – sveska za etnologiju. Značajniji radovi: Prilog proučavanju stanovništva Zmijanja (1978), Porijeklo stanovništva Drežnice (1983), Stanovništvo sela Gerzova u Bosanskoj Krajini (1985), Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja, (1987). Oružje kroz vjekove (1988); Pregled etnoloških istraživanja migracija i porijekla stanovništva Bosne i Hercegovine (1990) ... Po izbijanju rata (1992) sa porodicom odlazi za Beograd, sa nadom da će se vratiti u Sarajevo, gde se (u Zemaljskom Muzeju) nalaze građa i rezultati njegovih petnaestogodišnjih istraživanja, obavljenih u mnogim oblastima Bosne i Hercegovine. U Beogradu i dalje radi, prevashodno na genealoškim istraživanjima, istraživač saradnik je Etnografskog instituta SANU. Rezultate istraživanja izlaže na naučnim i stručnim skupovima u zemlji i inostranstvu (...Mađarska – Bekešćaba 1996; Bugarska – Sofija 2000, Francuska – Bezanson 2000; Holandija – Hag 2002 ...). Objavio: dve knjige, više radova u domaćim i stranim časopisima, preko 150 naučno-popularnih tekstova u novinama, sarađivao na radiju i televiziji kao autor priloga ili komentator iz najšire etnološke problematike ... Recenzent je i urednik više knjiga i publikacija po pozivu.

Knjiga Porodični korijeni svedoči o autorovom kompetentnom stručnom istraživanju izvora i literature, kako bi se potvrdile ili dovele u pitanje pretpostavke iznete u dopisima redakciji sarajevskih Večernjih novina, više od šezdeset interesenata o poreklu njhovih porodica, odnosno rodova. Svaki prilog za sebe je svojevrsna studija o poreklu određenog roda. Autor je pokazao da se u ovakvim istraživanjima u dobroj meri može rasvetliti prošlost i poreklo pojedinih rodova, da bi za neke od njih ustanovio da su današnje prezime dobili relativno skoro, a za druge da im se poreklo može prati nekoliko vekova unazad, ap i do srednjeg veka.

dr Miljana Radovanović

Tekst Miroslav Niškanovića Porodični korijeni, jedno nedovršeno istraživanje rezultat je višegodišnjih istraživanja migracija i porekla stanovništva na prostoru Bosne i Hercegovine, kao i podataka prikupljenih sa terena od strane onih koji su se zanimali za svoje poreklo.

Akciju su pokrenuli sam autor i urednik sarajevskih Večernjih novina, Sejo Demirović. Čitaoci su se prosto obraćali Redakciji saopštavajući, pri tom, ono što su znali o svom bližem i daljem poreklu, a M. Niškanović, tada kustos Zemaljskog muzeja, svake nedelje odgovarao. I to u vremenu od 14/16. januara 1991. do 1. aprila 1992. godine. Dakle, do samog početka rata (otuda i navedeni podnaslov teksta).

Radova ove vrste (ako se izuzme Šimunović, Naša prezimena, Zagreb, 1985) uglavnom nema. I stanje izvora j od oblasti do oblasti različito. Uništen je, uz to, i veliki broj matičnih knjiga i gruntovnih knjiga (a i sami smo svedoci varvarstva te vrste). uz to, formiranje prezimena je proces koji traje od vremena feudalizma, a posao dodatno otežavaju bezmalo permanentne migracije stanovništva (i dalje traju).

Uprkos tome, autor, M. Niškanović, je uspeo da od raspoložive građe različite provenijencije (uključujući i saopštenja samih čitalaca) da detaljne odgovore o čitavom nizu prezimena (pripadnika sve tri konfesije u BiH, pa i onih pristiglih sa drugih strana) tragajući za podacima po bezmalo čitavom ex-ju prostoru.

Tekst je dobro dokumentovan (iako bez napomena), koncizan i veoma zanimljiv. Osvetljava, uz, to, u izvesnoj meri, i našu privrednu, kulturnu i socijalnu istoriju.

Treba svakako istaći da je nastajao u jednom teškom i tragičnom vremenu. rad svakako treba objaviti i nastaviti.

dr Olga Zirojević


// Projekat Rastko / Antropologija i etnologija //
[ Promena pisma | Pretraga | Mapa Projekta | Kontakt | Pomoć ]